Radni paket 1

Radni paket 1 (Znanja koja smanjuju učinak na okoliš): Istraživanje različitih inovativnih metoda uzgoja školjkaša, prilagođenih specifičnostima uzgojnih područja u RH, u svrhu smanjenja korištenja različitih vrsta plastike u uzgoju te unosa iste u morski okoliš:

– Uzgoj dagnji bez korištenja plastičnih mrežastih crijeva (pergolara);
– Uzgoj na splavima – smanjenje korištenja plastičnih plutača za pričvršćivanje uzgojnih linija i polietilenskih konopa.

OPIS:

Niski intenzitet proizvodnje po jedinici površine pod koncesijom uobičajen je za proizvođače školjkaša u Hrvatskoj. To rezultira vrlo malom proizvodnjom od oko 950 tona školjkaša godišnje. Osim povećanja proizvodnje i diverzifikacija akvakulture jedan je od strateških ciljeva hrvatskog nacionalnog plana razvoja akvakulture. Trenutno se u RH komercijalno proizvode samo dvije vrste školjkaša, dagnja (Mytilus galoprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis), a uzgoj jakobove kapice (Pecten jacobaeus) je više nego simboličan, odnosno iznosio je 20 kg u 2019. godini (Ministarstvo poljoprivreda, 2020). Stoga postoji snažna potreba za primjenom tehnologija koje će povećati učinkovitost proizvodnje te koje će omogućiti uvođenje novih vrsta školjkaša u uzgoj. Tehnologije koje su dokazane u uzgojnim uvjetima i koje se koriste u drugim zemljama s dugom tradicijom i visokom proizvodnjom dagnji razlikuju se od tradicionalne tehnologije koja se koristi u Hrvatskoj. Najčešći tipovi moderne i intenzivne proizvodnje školjkaša su:

Kontinuirana linijska proizvodnja: ovo je najintenzivniji način uzgoja koji se koristi na uzgajalištima školjkaša na Novom Zelandu. Omogućuje proizvođačima automatiziranu proizvodnju dagnji, što rezultira mnogo većim prinosima i većom učinkovitošću proizvodnje. Konopi s dagnjama mogu biti dulji od 1000 m, a izlov dagnji obavlja se pomoću broda te se dagnje sortiraju pomoću strojeva. Druga prednost ove metode je što smanjuje upotrebu plastičnih materijala koji se koriste u tradicionalnom uzgoju dagnji. Dagnje se pune izravno na uže i prekrivaju mrežicom od prirodnog pamuka, koja se raspada u morskoj vodi nakon nekoliko tjedana (mjeseci), nakon čega dagnje rastu izravno na užetu. Na taj se način u more ne ispušta plastični otpad.

Proizvodnja na splavima: ova vrsta proizvodnje dagnji uobičajena je u Galiciji, u Španjolskoj, koja je najveće područje proizvodnje školjkaša u Europi s godišnjom proizvodnjom od preko 200.000 tona. Dagnje se nalaze na konopima duljine oko 12 m, a pokrivene samo pamučnom mrežom. Konopi su obješeni o splav površine 24 × 24 m, a svaka splav proizvodi oko 70 tona dagnji godišnje.

Kroz predloženu operaciju istražit ćemo mogućnosti prilagodbe novozelandske metode uzgoja i proizvodnje na splavima na specifičnosti uzgajališta u RH, a sve u svrhu sprečavanja negativnog utjecaja proizvodnje školjkaš na okoliš, smanjenje količine plastičnog otpada i povećanja proizvedene količine školjkaša. Na uzgajalištu školjkaša u Novigradskom moru koristeći opremu kupljenu kroz projekt DORY izvršit će se nasad dagnji na 50 konopa koji se koriste za novozelandski način uzgoja, duljine 12 metara, bez upotrebe plastičnih mrežastih crijeva (pergolara). Konopi će biti nasađeni dagnjama dužine od 2 do 3 cm, a nasadna gustoća bit će 2 kg po metru konopa. Navedeni konopi objesit će se na postojeće uzgojne linije kao i na splav postavljenu na uzgajalištu kroz provođenje ovog projekta. Kroz godinu dana svakih 3 mjeseca pratiti će se rast i indeks kondicije ovako nasađenih dagnji, kako bi ih se usporedilo s dagnjama uzgajanim klasičnom tehnologijom koja se primjenjuje na uzgajalištima u Zadarskoj županiji, odnosno dagnjama uzgajanim u pergolarima do 3 metra dubine. Također mjerit će konačna količina uzgojenih dagnji po metru konopa. S obzirom na specifičnost uvjeta u Novigradskom moru (jaka bura) postoji mogućnost gubitka dagnji u početnoj fazi uzgoja uslijed ispadanja s konopa bez pergolara. S druge strane iskustva uzgajivača ukazuju kako je predacija riba na uzgajanim dagnjama manja kod novozelandskog načina nasađivanja u odnosu na klasični način. Stoga će se na mjesečnoj bazi i poslije svakog jačeg vjetra vršiti kontrola ronilačkim pregledom i upotrebom podvodnih dronova uzgajanih dagnji uz uzimanje foto i video dokumentacije.